Najčešća pitanja

POČETNA     NAJČEŠĆA PITANJA

Šta je paradentoza?

Paradentoza, poznata i kao parodontopatija ili parodontits, je hronična upalna bolest koja zahvata meka i tvrda tkiva oko zuba, prvenstveno desni i kost. Bolest je uzrokovana bakterijama koje se talože u obliku plaka i kamenca na zubima i u džepovima oko zuba. Ukoliko se ne leči, paradentoza može dovesti do gubitka zuba i povećati rizik od drugih zdravstvenih problema.

Lečenje

Paradentoza, poznata i kao parodontopatija, je bolest desni i potpornog tkiva zuba koja se teško može u potpunosti izlečiti (posebno ako je uznapredovala), ali se može efikasno kontrolisati i usporiti njen napredak i tako sačuvamo zube pacijentima. Lečenje obuhvata konzervativne i hirurške metode, a cilj je smanjiti upalu, ukloniti naslage i bakterije, te očuvati zdravlje zuba i desni.

Lečenje paradentoze zavisi od stadijuma bolesti. U početnim fazama bolesti, redovno uklanjanje plaka i kamenca, kao i pravilna oralna higijena mogu pomoći u kontroli bolesti.

U naprednijim fazama je potrebno uraditi dubinsko čišćenje džepova, a nekada i hirurške zahvate da bismo sačuvali zube.

U svakom slučaju, pravovremena dijagnoza i pravilno lečenje su ključni za sprečavanje gubitka zuba.

Uzroci

Bakterijski plak i kamenac: Glavni uzrok bolesti je nakupljanje bakterija i ostataka hrane koji se pretvaraju u plak i kamenac, iritirajući desni i stvarajući povoljne uslove za razvoj upale.

Loša oralna higijena: Nedovoljno ili nepravilno četkanje i čišćenje koncem omogućava stvaranje plaka i kamenca.

Pušenje: Pušenje smanjuje otpornost desni na infekcije i usporava zarastanje.

Genetska predispozicija: Nasledni faktori mogu povećati rizik od razvoja paradentoze.

Sistemska oboljenja: Dijabetes, bolesti srca i druge sistemske bolesti mogu uticati na zdravlje desni i povećati rizik od paradentoze.

Stres: Stres može oslabiti imuni odgovor i odbrambene sposobnosti celog organizma.

Hormonski disbalans: Hormonske promene tokom trudnoće ili menopauze mogu uticati na desni.

Nepravilan položaj zuba: Zbijeni zubi i nepravilan zagrižaj otežavaju higijenu i mogu doprineti razvoju paradentoze.

Neki lekovi: Neki lekovi mogu uticati na nivo pljuvačke i povećati mogućnost da dođe do uvećanja i oticanja desni.

Simptomi

Simptomi paradentoze su:

Krvarenje desni: Često krvarenje desni prilikom pranja zuba ili jela. Desni mogu biti upaljene, otečene ili crvene.

Loš zadah: Halitoza je čest simptom paradentoze.

Povlačenje desni: Desni se povlače jer paradentoza uništava kost oko zuba. Zubi postaju duži i često osetljivi na hladno, toplo ili slatko.

Labavljenje zuba: U uznapredovalim stadijumima bolesti, zubi mogu postati labavi i pomični.

Bol prilikom jela: Može se javiti bol prilikom žvakanja, posebno kod zuba koji se labave.

Gnoj između zuba i desni: Gnoj je znak infekcije i prisustva veoma nepovoljnih bakterija.

Promene u zagrižaju: Može doći do promena u načinu na koji se zubi sastavljaju pri zagrižaju – posebno ako se zubi zbog paradentoze razmaknu ili ispomere.

Kako izbeći nastanak paradentoze?

Prevencija paradentoze se prvenstveno zasniva na održavanju dobre oralne higijene i redovnim posetama parodontologu.

Idealna oralna higijena uključuje pravilno pranje zuba četkicom i pastom, i obavezno korišćenje zubnog konca, tuša za zube ili interdentalnih četkica.

Redovni stomatološki pregledi kod parodontologa su ključni faktori u prevenciji. Veoma je važno da vas pregleda stručnjak koji ume na vreme da prepozna bolest i da je pravilno leči. To je siguran put da sačuvate svoje zube.